Ljubljana

L J U B L J A N A

 

Slovenska metropola ima štošta zanimljivo za ponuditi putniku namjerniku koji je odlučio ovdje provesti koji dan – od niza kulturnih sadržaja do odličnih mjesta za još bolju zabavu, od instalacija na glavnom gradskom trgu do uličnih performera sumnjivih zabavljačkih vještina. Ljubljana uvijek može biti zanimljivo odredište za ugodan vikend.
Grad leži na rijeci Ljubljanici, približno 10 km od utoka u Savu. Povjesničari se ne slažu o izvoru imena Ljubljana. Po mišljenju nekih izvor treba tražiti u riječi ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro božanstvo Laburus, treći tvrde da je riječ došla iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje, aluviana. Neki pak misle da potječe od njemačkog Laubach – mlačni potok.
U Ljubljani, ”gradu kulture”, kako je turistički djelatnici vole nazvati, kultura nije stvar prestiža, nego način života. Slovenija je izgleda jedina zemlja u kojoj je Dan kulture nacionalni praznik. Razlog je toga što su se upravo zahvaljujući umjetnosti i kulturi uspjeli othrvati snažnom utjecaju susjednih naroda i izgraditi vlastiti identitet.
Glavni grad Slovenije smješten je u samom srcu države. Sa svim predgrađima ima oko 400 tisuća stanovnika i građen je baš ”po mjeri čovjeka”. Cijeli grad možete obići pješice ili na biciklu, u Ljubljani jako popularnom prijevoznom sredstvu. Biciklističke staze nalaze se svuda i biciklisti su ravnopravni sudionici prometa.

    

Simbol je grada zmaj, uz kojega se veže legenda koja uključuje Jazona i Argonaute te njihovu potragu za zlatnim runom. Priča ide ovako: bježeći pred podanicima kolhidskoga kralja, kojemu je oteo zlatno runo i kćerku Medeju, Jazon i drugi junaci na lađi Argo pobjegli su u Dunav, a potom u Savu i tako došli do Ljubljanice, rijeke koja protječe centrom Ljubljane. Došavši do izvora rijeke, Argonauti su rastavili lađu i na leđima je prenijeli do Jadranskoga mora. Potom su naišli na jedno jezero (kažu, ono kod današnje Vrhnike), iz kojega je izletjela opasna neman, a Jazon ju je nakon dugotrajne borbe uspio pobijediti. Ta neman bila je ljubljanski zmaj, danas prikazan u gradskom grbu.

Franjevački samostan, crkva Marijinega oznanjenja u kojoj se slavi misa na hrvatskom jeziku

Prešernov trg 4, Ljubljana

Poseban šarm ovom gradu daje njegov strogi centar, koji je uglavnom pretvoren u pješačke zone i prepun je sadržaja. Osim glavnoga gradskog trga najljepši je dio onaj uz rijeku, koju premošćuje niz zanimljivih mostića. Uz šetalište uz rijeku se prostiru terase raznoraznih ugostiteljskih objekata, a vikendom se u centru održavaju i mali sajmovi. Subota je obično rezervirana za kreativne Ljubljančane koji tada na obali rijeke prodaju svoje rukotvorine, a nedjeljom se održava sajam starih stvari.
Za šetnju centrom grada možete unajmiti turističkog vodiča, koji će vas detaljno upoznati sa znamenitostima i poviješću Ljubljane ili se, pak, možete odlučiti za vožnju Ljubljanicom u turističkom brodu ili promatrati grad iz zraka u letećem balonu.
Kada se zasitite razgledavanja dobro očuvanih baroknih i secesijskih fasada te građevina slavnog arhitekta Jože Plečnika, koje su uključene u sve turističke rute, možete se dati u obilaženje galerija, kojih ima u izobilju i svako malo u njima gostuje neka zanimljiva svjetska izložba.
Noćni život slovenske metropole donosi niz mogućnosti. Osim sjedenja u nizu kafića uz rijeku i ispijanja koktela večer možete provesti u nekom od niza vinskih barova ili restorana koji rade do sitnih noćnih sati.

Ljubljana je isto tako raj za alternativce. U bivšoj vojarni Metelkova mesto niknuo je niz klubova. Izbor je glazbe neograničen – od housa do swinga, a tu se nalazi i jedan od najboljih hostela u Europi. Metelkova je internacionalna autonomna kulturna zona i članica je europske mreže kulturnih centara, u kojoj se osim klubova i prenoćišta nalaze i razni kulturni sadržaji, kao što su multimedijalna Skratova čitaonica i galerija Alkatraz ili omladinski centar Menza pri koritu. Osim što se možete odlično zabaviti, možete i naučiti sve i svašta, pogledati kakav aktivistički film, uključiti se u raspravu ili samo promatrati sa strane, kao pravi turist.

        

Rimska naseobina Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia tribu Claudia) nastala je 15. godine poslije Krista. Ljubljana se prvi put spominje pod današnjim imenom 1144. (kao Laibach) i 1146. (Luwigana). Godine 1220. dobila je prava grada, a 1335. zajedno s ostatkom Kranjske došla u posjed Habsburgovaca. Godine 1461. postala je sjedište biskupije te se u kasnom srednjem vijeku razvila u kulturno središte Slovenaca. Habsburška vladavina bila je prekinuta samo u razdoblju 1809. – 1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija.
Poslije raspada Austro-Ugarske 1918. Ljubljana je zajedno s većim dijelom slovenskih zemalja ušla u sastav Kraljevine SHS. Novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine, a nakon Drugoga svjetskog rata glavni grad Slovenije. Ulogu glavnoga grada zadržala je i nakon osamostaljenja Slovenije 1991.

       

O Sloveniji – opći podaci

 

Službeni naziv:           Republika Slovenija

Administrativne
jedinice:                     194 općine i 11 gradskih općina

Neovisnost:                25. lipnja 1991.

Proglašenje Ustava:   23. prosinca 1991.

Predsjednik:               Borut Pahor

Vlada:  Koalicijska vlada

Predsjednica Vlade:    Alenka Bratušek

 

Ministar vanjskih
poslova:                    Karl Erjavec

Parlament:                dvodomni

Predsjednik
Zastupničkog doma
(Državni zbor):
          Janko Veber

Gradonačelnik
Ljubljane:                 Zoran Janković

Jezik:  slovenski; talijanski i mađarski u općinama s priznatom talijanskom i
mađarskom nacionalnom manjinom

Površina:                  20.273 km2

Broj stanovnika:      1.964.036 (popis 2002., SURS)

Glavni grad:             Ljubljana – 264.269 stanovnika (popis 2002., SURS)

Religije:  katolici 57,8%
muslimani 2,4%
pravoslavni 2,3%
protestanti 0,9%
vjernici, nisu pripadnici nijedne vjere 3,5%
ateisti 10,1%
ostali 8,7% (popis 2002., SURS)

Diplomatski odnosi
s RH:
                        uspostavljeni 6. veljače 1992.

Veleposlanik RH u 
Republici Sloveniji:  Dr. sc. Svjetlan Berković

Veleposlanik RS u
Republici Hrvatskoj:
  Nj. eksc. Vojko Volk

--->