KAKO SE JE HRVATSKI TURIZAM PREDSTAVIO SLOVENIJI

USUSRET HRVATSKOME LJETU 2013

Za vrijeme tradicionalnoga sajma turizma Alpe Adria održanoga krajem siječnja u Ljubljani bilo je veliko zanimanje za hrvatske turističke destinacije. Zadovoljstvo s očekivanim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju  bilo je očito i kod hrvatskih turističkih djelatnika, koji su na sajmu predstavljali hrvatski turizam i kod brojnih slovenskih posjetitelja, koji su sa puno pitanja o Hrvatskoj skupljali hrvatske turističke prospekte na velikom izložbenom prostoru Hrvatske Turističke Zajednice. Početak ljeta zasigurno će označiti ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a to znači prijelaz granice bez carina.

U jednom danu,1.srpnja, nama Hrvatima u Sloveniji matična domovina Hrvatska postaje još bliža, a nakon najnovijih dogovora Slovenije i Hrvatske, naši boravci u Hrvatskoj bit će još prijatniji.

(klikom na gornji Logo naci ce te se na sluzbenoj stranici “Hrvaške turistične skupnosti” u Ljubljani)
 

p2  I eto, od ideje i prvih dogovora, ovih dana već je došlo do prvoga sastanka Gorana Blažića i predsjednika Saveza hrvatskih društava u Sloveniji Petra Antunovića, te sadržajnih razgovora o konkretnim mogućnostima suradnje i međusobnoga informiranja u predstavljanju Hrvatske, hrvatskoga turizma i kulturnom životu Hrvata u Sloveniji. O tom susretu Petar Antunović nam je rekao:“Vrlo sam zadovoljan da smo dogovorili nekoliko zajedničkih aktivnosti i otvorili putove stalne suradnje i međusobnoga informiranja Hrvatske Turističke Zajednice i Saveza hrvatskih društava u Sloveniji“.

Spomenimo samo dva događaja u kojima će se s zajedničkim djelovanjem dobiti na kvaliteti i bogatstvu hrvatske kulture. Na konferenciji za tisak u predstavništvu Hrvatske Turističke Zajednice 11.veljače bili su pozvani i predstavnici Saveza hrvatskih društava i tako smo među prvima saznali za prvi međunarodni festival klapa, koji će se održati u centru Stožice 16.ožujka. Uz sudjelovanje klapa iz više država(dakako najviše iz Hrvatske) poseban gost bit će i Oliver Dragojević, kojega smo na ovoj konferenciji upoznali i sa kulturnim djelovanjem Hrvata u Sloveniji i velikim zanimanjem za njegove koncerte po Sloveniji. Rekli smo mu da Hrvati u Sloveniji žele još više priredbi na kojima će sudjelovati hrvatski sastavi. To je svakako najbolji način da Hrvati u Sloveniji dišu i osjećaju hrvatsku kulturu i svoj hrvatski identitet u izravnoj vezi sa matičnom domovinom Hrvatskom. Oliver nam je rekao da je taj festival klapa „odlična prilika da se dalmatinska pisma još više i trajnije približi Slovencima, koji takvu glazbu povezuju sa ljetnim ugođajima na našem moru kada nam dolaze kao naši dragi gosti“.

45 

Drugi događaj ove godine bit će Drugi Hrvatski Sabor Kulture u Mariboru. To će biti i uvodna proslava našeg ulaska u Europsku uniju, na kojoj će i Hrvatska Turistička Zajednica imati dostojno mjesto sa svojim prezentacijama hrvatskoga turizma.

Ako na kraju kažemo da će svakoga mjeseca na našoj stranici osvanuti i neka novost iz djelatnosti Hrvatske Turističke Zajednice, onda možemo zaključiti da smo Hrvati u Sloveniji dobili aktivniju ulogu u afirmiranju i predstavljanju hrvatske kulture, turizma i bogatih hrvatskih tradicija, što nas čini bližim Europi i svijetu.

(Vise na GALERIJI slika)

 

Ivan Botteri

HDL turnir u Šahu

 

U ponedjeljak 25. veljače 2013. u prostorijama Hrvatskog društva Ljubljana na Brilejevoj 14 održan je brzopotezni šahovski turnir. Prijavilo se 10 šahista, a došlo ih je 8, što je 100-postotni napredak u odnosu na zadnji turnir prije 4 mjeseca, kad su sudjelovala samo četvorica.

Turnir nije bio kvalifikacijski i nije se bodovao. To nam i nije bio cilj, nego prijateljsko druženje, međusobno upoznavanje i mogućnost osnivanja vlastitoga šahovskog kluba koji bi eventualno nastupao u Ljubljanskoj šahovskoj ligi. Budući da su dečki vrlo dobri šahisti, uz malo volje i slobodnog vremena taj bi cilj bio moguć.

Pozivam sve vas koje zanima šah i prijateljsko druženje da nam se pridružite.

Lijep pozdrav,

Božo Josić, voditelj šahovske sekcije u HDL, tel. 041 327-692

HRVATSKI BOŽIĆNI DANI U LJUBLJANI

 

 

Mir i tišina iznad ljubljanskoga tromostovlja činili su toplijim snježno nedjeljno poslijepodne. Na vrhu prilaznih stepenica franjevačkoj crkvi Uznesenja Marijinoga djevojka Josipa Domić u slikovitoj nošnji bosansko hrvatske Posavine, sa blagim osmjehom i pozdravom, srdačno je dočekivala hrvatske katoličke vjernike. U crkvi tišina i spokojstvo Hrvata, okruženo širinom Božićnih jaslica, ispunjeno očekivanjem dolaska biskupa Pere Sudara, voditelja svečanoga misnog slavlja na završnoj svečanosti 25. Božićnih dana hrvatskih katolika u Ljubljani. Skladno i svečano, uz biskupa vrhbosanskoga Sudara, u pratnji svećenika i ministranata, pristupali su glavnome oltaru generalni vikar ljubljanske nadbiskupije Anton Markelj i voditelj Hrvatske Katoličke Misije u Ljubljani fra Marko Prpa. Pjevački zbor „Izvor“ zagrebačke župe Svetoga Josipa, pod ravnanjem Ivane Jelinčić pratio je pristup oltaru s ulaznom pjesmom „Danas se čuje“. Ovi dobitnici Porina za duhovne skladbe oduševili su sa spletom hrvatskih Božićnih i gospel pjesama za vrijeme misnoga slavlja i na prigodnome koncertu nakon mise, koji je završio sa bisom u poklon razdraganima Hrvatima.

U prvim redovima mnoštva hrvatskih katoličkih vjernika zamijetili smo Veleposlanika Republike Hrvatske u Sloveniji dr.Svjetlana Berkovića sa suprugom, prvoga župana Ljubljane u samostalnoj Sloveniji g. Jožu Strgara i mnoge druge znane i neznane Hrvate, hrvatske obitelji i mladež, koji su nazočili svečanoj hrvatskoj misi na dan Kristova krštenja.

Možda je netko od nas nazočnih očekivao čuti „velike„ riječi, ali u ozračju uvijek skromnih Božićnih jasli, nismo ih čuli. Do nas su došle „male“ riječi i skromne želje, koje je već u uvodu mise izrekao prelat Anton Markelj: “Svi mi imamo teškoća, ali imamo i nade, da ćemo te teškoće savladati“. Ako je ova skromna želja bila uvod u nadahnutu propovijed biskupa Sudara, onda nam neće biti teško razumjeti i zapamtiti veličinu tih „malih“ riječi:“ Vrhunac Božje volje jest mir među ljudima“, rekao je biskup u traženju Božjih poruka, koje bi bile najbliže onome što danas ljudi trebaju.

Dakle, trebamo mir a ne nemir. Trebamo slogu a ne razdor, pomirbu a ne svađu, razumijevanje a ne vrijeđanje. Trebamo činiti a ne tražiti. I samo korak naprijed od toga jest doista tek mali korak, ali veliki iskorak, kojega je učinio Ivan Krstitelj, jak na riječima, još jači na djelima, koji skrušeno priznaje, kako reče biskup Sudar, da „nije dostojan Isusove veličine“. Ali Isus ne misli tako nego „ u ulozi sluge kaže da je dostojno to što će učiniti Ivan i krstiti sina Božjega“. Ako se Isus „umiješao među grješnike“, zašto to onda nama ili nekima od nas nije moguće, nego od malih stvari činimo sebi i drugima velike teškoće. Ostaje pitanje o tome tko treba činiti djela i odricanja, davanja i otpuštanja? Biskup Sudar je pokazao sa konkretnim primjerom: “ Nemojmo se  pitati što Katolička misija čini za mene, nego što ja činim za Katoličku misiju!“ Ako dobro promislimo i razumijemo te riječi, to je pitanje svima. I onima, koji vode katoličke misije i onima koji im slijede ili bi to na neki način željeli. Svi smo jedno, ako smo zajedno, ali to nismo ako smo protiv nekih od nas, a tako se pokatkad može nazrijeti u nekim ishitrenim ocjenama i osudama, koje to ne smiju biti. Poziv biskupa Sudara da ne zaboravimo svoje korijene u ovim i drugim prilikama zasigurno je svatko od nas primio i čuva u svojemu srcu. Više od toga ne treba tražiti, jer sud je samo jedan, a mi nismo taj sud, Božji sud.

Biskup je morao otići za Bosnu ka novim obavezama, a zajedničko nastavljanje Božičnoga ozračja u radosnim trenutcima susreta ostalo je u duhu njegovih riječi o širenju dobrih djela. Neka nam za kraj ostaje pitanje jednoga dobrotvora u toj hrvatskoj večeri:“Odlučio sam dati siromahu, pa ipak se pitam je li mu to dajem za hranu ili mu dajem može biti za drogu? Nisam više tražio odgovor, nego sam mu dao i znam da me je to davanje ispunilo kao i večerašnja propovijed na hrvatskoj misi“.

Snijeg je zabijelio Ljubljansku večer, ali nije zameo tragove hrvatskoga identiteta u Sloveniji.

25. Hrvatski Božićni dani učinili su ih poticajnijim za godinu, koja je pred nama. A na nama ostaje prostor dobre volje za dobra djela.

tekst i slike: Ivan BOTTERI

 

(više slika u GALERIJI…)

Hrvatsko drustvo Ljubljana i Dom starejsih obcanov Fuzine su priredili domjenak uz izlozbu slika sa otoka Korcule
Hrvatsko drustvo Ljubljana je u petak, 14. prosinca odzalo domjenak DAN OTPRTIH VRAT!
Sveti Nikola daruje djecu u HKMLj
Turnir prijateljstva “LUCIJA 2012”
Zlatni HDL-ovci

TURNIR PRIJATELJSTVA

Već 7. godinu zaredom Hrvatsko društvo “Istra” iz Pirana organiziralo je druženje čelnika slovenskih gradova i općina s onima iz hrvatskog dijela Istre.

Tom prigodom odigran je i malonogometni turnir hrvatskih društava.

Na turniru je igrala ukupno 21 ekipa, među ostalim i malonogometna ekipa HRVATSKOG DRUŠTVA LJUBLJANA , predvodjena kapetanom Rafaelom Kurajom koja je osvojila 1. mjesto.

BRAVO MOMCI!

Kako 
globoko gre lahko Božo 
Dimnik

Predsednik Društva slovensko-hrvaškega prijateljstva Božo Dimnik se je danes v počastitev svojega 80. rojstnega dne med otokoma Pagom in Rabom potopil 80 metrov.

Dimnik: Edino zdravilo je pamet

»Potop je potekal čisto normalno, edino nazajgrede smo drug drugega malo ovirali. Nisem videl nobene živali, kar je posledica človeka. Pred 50 leti je bilo mnogo rib. Edino zdravilo je pamet,« je zaključku potopa dejal predsednik Društva slovensko-hrvaškega prijateljstva ter lobist in poslovnež Božo Dimnik. »Pričakujem, da se bo zanimanje za varstvo Jadrana zdaj povrnilo. Naloga medijev je, da prepričajo ljudi, ki so na oblasti, da je treba Jadran varovati,« je dodal. Kot smo poročali, se je Dimnik odločil obeležiti svoj 80. rojstni dan z 80 metrov globokim potopom. Tega je opravil med otokoma Pag in Rab. Potop je trajal približno eno uro

Na potop se je pripravljal mesec dni

“Pripravljen sem, da se potopim 80 metrov globoko, da dokažem, da sem v formi, da rešimo Jadransko morje in da pokažemo prijateljstvo,” je pred današnjim potopom okoli polenajstih dopoldne dejal Dimnik. “Pripravljal sem se mesec dni,” je dodal. Dimnik ima spremstvo snemalcev in reševalcev. Ideja o 80 metrov globokem potopu na 80. rojstni dan je stara štiri leta. “Dal sem obljubo in jo držal. To je provokacija, da se vendarle kaj spremeni na bolje za najlepše morje na svetu,” je še dejal Dimnik. Dimnika je sicer  pod vodo pospremil tudi nekdanji hrvaški predsednik Stipe Mesić, ki je častni pokrovitelj dogodka, vendar se ta ni potopil.

Dimnik se je potapljal s Cousteaujem, ki je bil v vseh morjih. Ta pravi, da je je Jadransko morje najlepše. “Dimnik je zelo pomagal pri osamosvojitvi Hrvaške. Uredil mi je sestanek pri Hansu-Dietrichu Genscherju,” je svoje prijateljstvo z Dimnikom opisal Mesić. Hans-Dietrich Genscher je sicer v letih med 1982 in 1992 bil nemški zunanji minister.

Kdo je Božo Dimnik

Božo Dimnik ni le potapljač. Je zdravnik, poslovnež in lobist. Verjetno ima eno največjih zbirk telefonskih številk evropskih pomembnežev. Med drugim je bil dvakratni svetovni prvak v ribarjenju, odličen pa je tudi v lovu, kar mu je pomagalo pri ustvarjanju velike mreže poznanstev. Pomembno je, da si v nečem najboljši, je Dimnikov recept za networking. Dimnik je bil najboljši v lovu in ribolovu. Tako je lovil z zdaj že pokojnim papežem Janezom Pavlom II. (še preden je ta postal papež), igralcem in režiserjem Robertom Redfordom, ki naj bi o njem celo posnel film, ter z mnogimi diplomati in poslovneži.

 

Finance.si

U 2012. godini biti će organizirani slijedeći dogadjaji:
Organizacija likovne izložbe “Skice i akvareli od Korčule do Ljubljane” Slobodana Milojevića.
Izdavanje knjige Mile Pešorde “BAŠČANSKA PLOČA, POEMA” i predstavljanje knjige u Društvu slovenskih spisatelja.
Organizacija predavanja saborskog zastupnika na temu dijaspore u mjesecu rujnu.
Organizacija tradicionalnog koncerta klape “LAVANDA” u mjesecu listopadu.
Sudjelovanje sa prilozima pri izdavanju časopisa “KORIJENI”.

Savez hrvatskih društava u Sloveniji organizirao je i ove godine povodom 25. lipnja – Dana državnosti Republike Hrvatske i Republike Slovenije – biciklističku karavanu 10. „PUT PRIJATELJSTVA VUKOVAR-LJUBLJANA”. Put prijateljstva održava se u znak odavanja počasti svim hrvatskim braniteljima kao i prijateljstva dviju država.

Po prvi puta sudionici tradicionalne karavane biciklima su startali iz Ljubljane, 23. lipnja 2012. godine ispred Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sloveniji, a cilj im je bio na Trgu Republike Hrvatske u Vukovaru na sam Dan državnosti. U ime gradonačelnika Vukovara Željka Saboa dvadesetak biciklista i predstavnike Saveza hrvatskih društava u Sloveniji dočekao je zamjenik gradonačelnika Željko Pinjuh.

Posebnu svečanost događaju dali su članovi Hrvatskog društva iz Ljubljane.

U okviru kratkog boravka i programa u Vukovaru sudionici biciklističke karavane odali su počast žrtvama u Domovinskom ratu polaganjem vijenca kod Križa svim žrtvama za slobodnu Hrvatsku, obišli Spomen dom i masovnu grobnicu na Ovčari te zajedničko druženje nastavili na Vukovarskoj adi.

HRVATSKI PIKNIK u Logatcu

GRAJSKI PIKNIK HRVATA U LOGATECU

 GORNJI LOGATEC- U idiličnoj okolini staroga dvorca, u Grajskome parku Gornjega Logateca hvale vrijedna družina Hrvatskoga društva Ljubljana priredila je kišne subote 9.lipnja piknik Hrvata i prijatelja. Zelenilo parka bilo je kao stvoreno za sunčan dan, a ovako, uz odličnu pripremu i „šetanje” šatora i kiša je postala svježe zelena, a trava meka i nježna za razigrane starije,mlađe i najmlađe ljubitelje nogometa. Samo optička varka foto pogleda je htjela prepoznati nadmoć neke od strana, jer rezultat od 4:4 govori da se imalo što vidjeti i vremena za koju pivu popiti na golu. Trebalo je doživjeti susrete pozdravljanja u dolascima i odlascima, ugodne razgovore između više generacija, uz pjesmu i razigrano kolo djevojaka, kada se kiša na časak umirila, dolazak svježih trešanja sa uvijek ornim predsjednikom Petrom Antunovićem. Marjan je stalno brinuo da društvo Hrvata ne ogladni već da uživa u ukusnim tek pripremljenim vrućim zalogajima. Ne fraza, ne službeni poziv, novi susret zove već. Pa makar i dođe sunce. A govorilo se i o Irskoj, koja mi pomogne da zaustavim dojmove o dahu mora i bosanskih brda jer počinje u Poznanju utakmica Hrvatske

slike i tekst: I. Botteri

Spomin na žrtve povojnih pobojev v Crngrobu

V nedeljo 27. 5. 2012 je bila v Crngrobu slovesnost s spominsko mašo za žrtve povojnih pobojev.
Tudi letos sta romanje, ki ima spominski in spravni značaj, skupaj pripravili Komisija za ureditev prikritih grobišč iz Škofje Loke in

Hrvatsko društvo Ljubljana.
Opoldne je bila v cerkvi Marijinega oznanjenja maša, ki jo je daroval župnik in dekan iz Stare Loke Alojzij Snoj,
nato pa so udeleženci romali k znamenjem, ki sta jih leta 2001 postavili slovenski in hrvaški društvi za evidentiranje in ureditev

prikritih grobišč.

REKREACIJSKI MARATON HDL


1. SABOR HRVATSKE KULTURE 14. travanj 2012. u Lendavi

Ponosni smo na organizaciju 1. Sabora hrvatske kulture u Lendavi 14. travnja 2012. na kojem je sa svojim bogatom programom sudjelovalo
i Hrvatsko društvo Ljubljana.

Sabor hrvatske kulture ponudio je široku lepezu aktivnosti hrvatskih društava, od izložbe ručnih radova i slika te bogat folklorni program, solo i zborskog pjevanja, recitala i brojnih drugih kulturnih sadržaja.

Cilj Sabora hrvatske kulture, na kojem je sudjelovalo 11 hrvatskih društava pod vodstvom Saveza hrvatskih društava u Sloveniji bio je da se široj slovenskoj javnosti predstavi kulturna baština koju gaje Hrvati u Sloveniji.

Kulturni događaj odvijao se je u koncertnoj i kazališnoj dvorani Kulturnog doma Lendava sa 600 gostiju i oko 100 učesnika u programu kulturne manifestacije.

Lendavu smo kao domaćina događaja izabrali zbog njezine multikulturnosti i bogatog suživota Slovenaca, Mađara i Hrvata. Djelovanje hrvatske zajednice želimo u budućnosti predstaviti i po drugim slovenskim gradovima.

Na kulturnom događaju u Lendavu bili su prisutni mnogi ugledni gosti iz Hrvatske i Slovenije te politički i lokalni predstavnici obiju država, među ostalim i hrvatski Veleposlanik u Sloveniji dr. sc. Svjetlan Berković.


Naša je želja da u budućnosti Sabor hrvatske kulture postane tradicionalan a ujedno organiziramo nastavljanje i  realizaciju sličnih projekta.

 

Nastup klape LAVANDA i MLADE HRVATICE

KALIGRAFIJA u Hrvatskom društvu Ljubljana

KALIGRAFSKA RADIONICA
voditelj: akademski slikar Dragutin Cifrek, kaligraf

TURNIR PRIJATELJSTVA
U povodu obilježavanja Dana državnosti R. Hrvatske i R. Slovenije u Piranu je petu godinu zaredom Hrvatsko društvo “Istra” organiziralo druženje čelnika slovenskih gradova i općina s onima iz hrvatskog dijela Istre. Ove godine to su bili Buzet, Buje i Piran, čiji su čelnici najprije imali prijem kod gradonačelnika Pirana Tomaža Gantara i razgovore s potpredsjednikom Hrvatskog sabora Ivanom Jarnjakom i predsjednikom Državnog zbora Republike Slovenije dr. Pavelom Gantarom. U Piranu je bio i hrvatski veleposlanik u Sloveniji g. Svjetlan Berković te konzul u Kopru g. Božo Dimnik.  U jutarnjim satima odigran je malonogometni turnir između predstavnika Ljubljane, Kopra, Portoroža, Buzeta, Buja, Senja, Zadra i Pirana, parlamentaraca obiju zemalja, primorskih zdravnika iz Pirana te ekipa hrvatskih društava u Sloveniji. Na turniru je igrala ukupno 21 ekipa, među ostalim i malonogometna ekipa Hrvatskog društva Ljubljana. Uz druženje i odličnu igru je uspjela osvojiti solidno 8. mjesto.

Športno druženje parlamentarcev je priložnost za neuradne stike, razvijanje prijateljstva in medsebojno zaupanje med državama, je pred začetkom tekme poudaril Gantar. “Srečanje je pomembno, vendar rezultat mogoče ne toliko kot samo druženje,” je še dejal pred tekmo.

 

HODOČAŠĆE U MEĐUGORJE

U organizaciji HDL 21. svibnja 2010. u večernjim satima uputili smo se na hodočašće u Međugorje. Uz članove Hrvatske katoličke misije Ljubljana (HKMLJ), članove Hrvatske iseljeničke zajednice (HIZ), članove Hrvatskog kulturnog umjetničkog društva: KOMUŠINA iz Škofje Loke (HKUD Komušina) i HDL  pridružilo  nam se i nekoliko prijatelja Slovenaca. Raspon godina hodočasnika bio je od tri do preko osamdeset. Za takozvano “brušenje jezika” u autobusu bio je zadužen g. Josip Skokić i molitve nije nedostajalo, a nisu protestirali ni najmlađi.

… Hvala svima koji ste pridonjeli ljepoti i predivnom iskustvu!


Bok, LP Mwaaa
Pogledala sam fotografije. Krasno mi izgledate, svecano i velicanstveno. BRAVO BRAVO , ponosna sam na vas i cestitam. Imaj  puno

lijepih pozdrava i dobroga  u zivotu kao i  tvoja  Obitelj.
kissssssss, Smilja Jandric
Cleveland, OHIO, USA
***
Najiskrenije čestitke!

Željko Jergan
Wexford, PA
USA

***

(vise o tome na stranici GALERIJA i NOVOSTI)

U subotu 6. lipnja 2009. posjetili smo dragog nam prijatelja don Borisa Čobanova i župu ŠEBRELJE u općini Cerkno. U prekrasnom pejzažu Idrijsko-cerkljanskoga gorja nazočili smo ljepoti arheološkog parka Divje babe. Razgledali smo špilju u kojoj je 1995. godine pronađena kost sa dvije okrugle rupe. To je vjerojatno najstariji glazbeni instrument na svijetu, drvena frula stara 45 000 godina. Sa životom ljudi u prapovjesti kamenog doba upoznao nas je lokalni turistički vodič, na čemu smo mu zahvalni.


Nakon toga smo se pridružili koncelebriranoj svetoj misi u lijepoj gotičkoj crkvici Sv. Ivana koju je predvodio naš pater Marko Prpa s ministrantima. Poslije misnog slavlja ugostio nas je don Boris na kratkom domjenku.  Hvala don Borisu za prelijepe doživljaje.
(vise o tome na stranici GALERIJA)

Spomen misa za poratne žrtve u Crngrobu

Škofjeloška komisija za evidentiranje in ureditev prikritih grobišč i Hrvatsko društvo Ljubljana 17. svibnja 2009. priredili su komemoraciju uz grobnice u Crngrobu. Na spomen-misi za poratne žrtve  Crngroba u crkvi Marijinog uznesenja misno slavlje predvodio je staroločki župnik i dekan dr. Alojzij Snoj. Liturgijskim pjevanjem misu su uveličali Mješoviti pjevački zbor župe sv. Josipa iz Zagreba pod ravnanjem prof. Josipa Škvorca, u organizaciji prof. Jasenke Polić-Biliško, predsjednice društva  »Hrvatska baščina«.

Komemoraciji su nazočili hodočasnici iz Ljubljane i Škofje Loke te članovi udruge »HVIDRA« grada Zagreba.

SPOMEN  MISA  ZA  HRVATSKE  ŽRTVE  PORAĆA  U  CRNGROBU 2009. GOD. Hrvatsko društvo Ljubljana, predsjednik Petar Antunović,  Općina Škofja Loka – Komisija za evidentiranje i uređenje prikrivenih grobova, predsjednik Jože Peter Kranjc, i Lari Lučić, predsjednik Odbora za istraživanje žrtava poraća pri Savezu hrvatskih društava u Sloveniji,  organizirali su i ove godine održavanje spomen-mise za poslijeratne žrtve u Crngrobu.
U nedjelju 17. svibnja 2009. u raskošnoj crkvi Marijina navještenja misu je predvodio dr. Alojzij Snoj, župnik i dekan dekanata Škofja Loka, a liturgijsko slavlje uzveličao je i ovaj  put Mješoviti pjevački zbor župe sv. Josipa iz Zagreba. Crkva Marijinog navještenja  u Crngrobu 1991. godine obilježila je 700 godina od prvog spomena. Jedna je od najljepših crkava u Sloveniji,  pravi  raj za povjesničare umjetnosti jer je po arhitekturi i slikarstvu u gotskom stilu, a njezina oprema, raskošni oltari, u baroku. Oduvjek je bila  poznata kao crkva u koju su dolazili hodočasnici iz cijelog kraja, uže i dalje okolice, štujući  Gospu s Isusom, predstavljenu malim, vrijednim kipom na velikom, glavnom, raskošnom oltaru. Prije 64 godine u tom prekrasnom planinskom kraju, na osami, u zgradi kraj crkve, tijekom rascvjetanog Marijanskog mjeseca svibnja, događao se zločin koji je teško opisati, koji je još teže  objasniti, shvatiti, koji  užasava,  jer gotovo svakodnevno poprima sve veće razmjere… I nehotice se pitamo – dokle, gdje je kraj… U doba jugoslavenskog antifašizma i “bratstva i jedinstva naroda i narodnosti“,  pod prijetnjama smrti  o svemu se – šutjelo. Mnoga su djeca  rasla bez oba roditelja ili, što je bilo češće, bez oca, ali i bez prava na odgovore na trajno otvorena pitanja – gdje su? Mnoge su majke očekivale svoju djecu, žene svoje muževe, jer su  tadašnje komunističke vlasti širile glasine prema kojima su svi oni bili zarobljeni, radili u ruskim rudnicima u Sibiru, a  njihov povratak je siguran… Mnogi su čekali čitav život. Danas, međutim, znamo da su tzv. pobjednici  i “osloboditelji” izbjegle Hrvate – civile, Zagrepčane, žene i djecu, razoružanu hrvatsku vojsku, dakle također civile, članove hrvatske vlade i članove njihovih obitelji –  opljačkali, danima mučili  i  bez ikakvih suđenja i dokazane krivice – ubijali. Nakon rata, u miru. U prekrasnoj šumi blizu crkve u Crngrobu postoji pet  križevima obilježenih grobnica. Prvi križ postavili su 22. 7. 1990. slovenski kršćanski demokrati, a  zahvaljujući entuzijazmu i upornosti Želimira Kužatka, Hrvata, sudionika Križnog puta kao devetogodišnjeg dječaka, i njegovoj ljubavi prema domovini i hrvatskom narodu, svibanjska sv. misa za ove hrvatske mučenike, služi se  već od 2001.  i istina o Crngrobu proširila se i u Hrvatskoj.
Već pet godina zagrebački pjevači, okupljeni u udruzi “Hrvatska bašćina”,  članovi HVIDRA-e iz Zagreba, s Ivanom Pandžom, predsjednikom,  i mnogi drugi hodočaste u Crngrob i zajedno s lokalnim stanovništvom obilježavaju tragičan svibanj i lipanj 1945. u Crngrobu, zadnju postaju križnog puta za mnoge Hrvate. Svake se godine  okuplja sve više hodočasnika, a rezultati  istraživanja koja se obavljaju i  traju svake godine donose nove zastrašujuće spoznaje i  podatke. Otkrivaju se nova mjesta,  utvrđuju se preciznije brojke, a poneka  žrtva dobije i  ime… Predsjednik Komisije g. Kranjc ove je godine rekao da su najnovija istraživanja utvrdila da samo na jednoj križem obilježenoj livadi, Hudične štenge, ima oko 450 žrtava, uglavnom Hrvata.
Prema knjizi dr. Mitje Ferenca i Želimira Kužatka „Prikrivena grobišta Hrvata u Republici Sloveniji“ vjeruje se da su u skupini od 69 osoba, članova i službenika vlade NDH,  koje su engleske okupacijske vlasti 17. 5. 1945. u Austriji  predale partizanima, 15 najznačajnijih ljudi odveli u Zagreb, gdje su nakon kratkog suđenja ubijeni, a da su svi ostali likvidirani  u Crngrobu. Prema svjedočenjima ohrabrenih padom komunizma, nekim neslužbenim dokumentima i prema nađenim fotografijama, danas se zna da u Crngrobu počivaju dr. Zvonimir Cihlar, baron Alpi Rauch, Franjo Keller, Ivan Prpić, Lucijan Blažeković, ustaški poručnik Dina Milinković, liječnik Pavelićevih gardista dr. Schaffer, majka  ustaškog pukovnika Juce Rukavina, devetnaestgodišnja kćerka  hrvatskog književnika i ministra u vladi NDH Mile Budaka Grozda  i njezina rođakinja Ana, kćer ministra NDH Frkovića Mirna, urednik „Hrvatskog lista“ Franjo Babić itd. Imena žrtava izranjaju kao i njihove kosti… Znaju se i izvršitelji  i nalogodavci zločina koliko god se još i danas žele sakriti.
Na misnom slavlju u spomen upravo svima njima,  znanima i neznanima, i ove je godine zaorila Hrvatska uskrsna pjesma srčanih pjevača Župe sv. Josipa iz Zagreba pod vodstvom  dugogodišnjeg  dirigenta prof. Josipa Škvorca i orguljašice prof. Sandre Petković. Zbor je izveo skladbu Josipa Škvorca „Zemlja se trese“ (Terra tremuit) i Misu na latinskom jeziku posvećenu sv. Ceciliji skladatelja Antona Foerstera, poznatog  crkvenog skladatelja.  Anton Foerster, rođen u Osenicama u Češkoj, kratko je vrijeme djelovao kao orguljaš katedrale u Senju, a zatim čitav život stvarao i ostavio duboki trag u glazbenom životu crkve  u Ljubljani.  Umro je 1926. god. u Novom Mestu.
Nakon misnog slavlja u procesiji, molitvom i pjesmom koje je predvodio msgr. dr. Alojzij Snoj hodočasnici su obišli svih pet obilježenih grobnica te položili cvijeće i svijeće. Cijelom događaju bili su nazočni predstavnici općine Škofje Loke, g. Igor Draksler, gradonačelnik, i predstavnici Hrvatskoga veleposlanstva u Sloveniji. Ljubazni domaćini priredili su bogat domjenak za sve goste, a slijedilo je ovaj put kraće druženje župljana i gostiju. Na poziv organizatora Zbor je u poslijepodnevnim satima posjetio Hrvatsku katoličku misiju Ljubljana. Zajedno s Hrvatima  okupljenim u Hrvatskom društvu Ljubljana Zbor je sudjelovao na sv. misi u Franjevačkoj crkvi na Prešernovom trgu (Tromostovlje), koju je predvodio don Boris Čobanov, i izveo glazbeni program kao i u Crngrobu: Misu A. Foerstera posvećenu sv. Ceciliji, zaštitnici crkvenih glazbenika. Na taj je način Zbor s radošću zahvalio i Hrvatskom društvu Ljubljana, predsjedniku Petru Antunoviću i tajniku Lariju Lučiću na pomoći u ostvarenju ovog hodočašća.  U šetnji Ljubljanom, druženju i pjesmi, sklopljena su mnoga prijateljstva i dogovorena daljnja suradnja i susreti.
U Zagrebu 26. svibnja 2009.
Hrvatska bašćina Zagreb
prof. Jasenka Polić Biliško

 

Odlazak slovenskoga dizajnera hrvatskih korijena, našeg Miljenka

(6. kolovoza 1946., Vodnjan – 16. ožujka 2009., Ljubljana)

g. Miljenko Licul
Oblikovao je prvu slovensku valutu – tolar, autor je euro kovanica sa slovenskim simbolima, oblikovao je slovensku putovnicu i niz drugih dokumenata; osnivač je više grafičkih studija te predavač na Likovnoj akademiji u Ljubljani. Godine 2008. dodijeljeno mu je najviše slovensko priznanje – Prešernova nagrada za životno djelo. Miljenko je bio osnivač i član Hrvatskoga društva Ljubljana. Za HDL je oblikovao logotip društva:

U subotu 28. veljače 2009. u prostorijama Franjevačke crkve je održano predavanje i predstavljanje knjige dr. Nike Tunjića “Izazovi za obitelj i školu u 21. stoljeću.” Don Niku Tunjića pozdravio je o. Marko Prpa, voditelj Hrvatske katoličke misije Ljubljana, koji je predstavio njegov knjižnji opus.”Škola je jedna zajednica gdje se ne mogu odvojiti učenici, roditelji i profesori”, istaknuo je tijekom predstavljanja autor knjige. “Odgoj prvo pružaju roditelji, kasnije škola, a obrazovni se proces zaokružuje njihovom međusobnom suradnjom”, istaknuo je don Niko. Stoga nije dovoljno da profesori, navjestitelji vjere i roditelji informiraju mlade o sadržajima koje im žele prenijeti. Da bi odgoj imao željeni efekt, odgojitelj treba životom i osobnim primjerom pokazivati ono o čemu govori. “Danas je najvažnije biti svjedok, a ne navjestitelj. Mladi slušaju svjedoke, a ne znanstvenike”, zaključio je dr. Niko Tunjić.

Niko Tunjić – doktor odgojnih znanosti

Don Niko Tunjić rođen je 16. travnja 1954. u Islamovcu, općina Brčko, BiH. Osnovnu školu završio je u Gornjem Zoviku, a druga četiri razreda u Gornjem Rahiću. Gimnaziju je pohađao kod salezijanaca na Rijeci, a državnu u Zagrebu na Trećoj gimnaziji Vladimira Vitasovića. Nakon gimnazije upisao je studij teologije na KBF-u u Zagrebu, gdje je uspješno diplomirao 1983. Nakon toga je 26. lipnja zaređen za svećenika u Zagrebu. Poglavari ga šalju na studij fizike i matematike. Nakon studija radi kao profesor na Salezijanskoj klasičnoj gimnaziji u Rijeci i u isto vrijeme obnaša dužnost kapelana u župi sv. Josipa te predaje vjeronauk na Elektrotehničkoj školi u Rijeci. Godine 1993. upisuje poslijediplomski studij iz sociologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te magistrira na istome fakultetu 1996. godine s tezom “Caritas i izbjeglice, teološka i društvena uloga Caritasa u zbrinjavanju izbjeglica”. U isto vrijeme obnaša dužnost ravnatelja Salezijanske klasične gimnazije.

U utorak 14. listopada 2008. godine u 19 sati u prostorijama Hrvatskoga društva Ljubljana na Železnoj cesti 18 u Ljubljani održana je 3. izvanredna skupština društva. Na skupštini su suglasnim odlukama usvojeni i potvrđeni:
– izvješće o radu HDL u razdoblju od 1999. do 2008.
– financijsko izvješće HDL za razdoblje 1999.-2008.
– izmjene STATUTA društva
– izvješće Nadzornog odbora
– izvješće Disciplinskog suda
– plan aktivnosti za 2009. godinu
– financijski plan za 2009. godinu
Za predsjednika HDL suglasno je izabran dosadašnji predsjednik HDL g. Petar ANTUNOVIĆ, dipl. inž. stroj., a za potpredsjednika HDL izabran je g. Josip MARINIĆ. Suglasno su izabrani članovi Izvršnog odbora, Nadzornog odbora i Disciplinskog suda.
(opširnije izvješće objavit ćemo naknadno)
Svim izabranim članovima u organima društva čestitamo i želimo puno uspjeha u daljnjem radu društva.


U petak 3. listopada 2008. godine članovi Izvršnog odbora Hrvatskog društva Ljubljana s članovima HDL održali su sastanak u svezi s izbornom skupštinom u prostorijama HDL, mala dvorana.

 

U četvrtak 29. svibnja 2008. članovi Hrvatskoga društva Ljubljana u prostorijama Hrvatskoga doma na Masarykovoj 14 u Ljubljani prisustvovali su predstavljanju književnog opusa g. Slavka Pregla, predsjednika Društva slovenskih književnika.

 

Spomen-misa za poratne žrtve u Crngrobu

U Crngrobu pokraj Škofje Loke 18. svibnja 2008. godine u crkvi Marijinog uznesenja održana je spomen-misa za poratne žrtve Crngroba. Na području Crngroba u svibnju 1945. godine pobijene su, odnosno likvidirane hrvatske izbjeglice i civili koje su Britanci vratili iz Austrije i protivno međunarodnom pravu izručili jugoslavenskoj armiji. Danas se, temeljem izvršenih sondiranja i izjava očevidaca, procjenjuje da je tu svoj život okončalo između 300 i 400 Hrvata. U toj nesretnoj skupini nalazio se i određeni broj članova obitelji, žena i djece, visokih dužnosnika Nezavisne Države Hrvatske koji su prethodno odvojeni od njih i pogubljeni.
Misu je u lijepoj gotičkoj crkvi, čiji korijeni sežu još u daleku 1250. godinu, predvodio starološki župnik dr. Alojz Snoj u koncelebraciji s don Antom Kutlešom, ravnateljem inozemne pastve Hrvatske biskupske konferencije i Konferencije Bosne i Hercegovine, don Antom Jelićem iz župe Novi Grad u Sarajevu, ravnateljem Hrvatskoga katoličkog dobrotvornog društva u Sarajevu i don Nikolom Lovrićem.
Na početku mise dr. Snoj je pozdravio prisutne članove hrvatskih i slovenskih institucija: gospođu Dubravku Bariša Bošnjak, diplomatsku djelatnicu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Ljubljani; gospodina Igora Drakslera, gradonačelnika Škofje Loke; gospodina Marka Štrovsa, nadležnoga za žrtve poraća u Ministarstvu rada, obitelji i socijalne skrbi Republike Slovenije i člana Komisije Vlade RS za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta; dr. Antona Drobniča, predsjednika Nove slovenske zveze i također člana već navedene Komisije te gospodina Petra Kranjca, predsjednika općinske Komisije za istraživanje grobišta u Škofjoj Loci. Uz navedene uzvanike ovoj misi nazočili su i gospodin Bože Vukušić, tajnik i glasnogovornik Počasnog bleiburškog voda; gospodin Ivan Panđa, predsjednik HVIDR-e grada Zagreba; gospodin Vladimir Fućek, predsjednik Udruge hrvatskih veterana Hrvatski domobran iz Zagreba te prof. dr. Hrvoje Kačić. Na misi je pod ravnanjem prof. Josipa Škvorca liturgijsko pjevanje predvodio Mješoviti pjevački zbor župe sv. Josipa iz Zagreba.

 


Nakon završetka misnoga slavlja uslijedila je kraća svečanost primopredaje dužnosti između starog i novog predsjednika Odbora za istraživanje i obilježavanje žrtava poraća u Sloveniji. Dosadašnji predsjednik, gospodin Želimir Kužatko, zbog godina u kojima se nalazi odstupio je s mjesta predsjednika, a novim predsjednikom postao je gospodin Lari Lučić. Po svetoj misi i primopredaji dužnosti uslijedila je procesija i molitva pri pet križeva koje su 2001. godine postavili slovensko i hrvatsko društvo za obilježavanje grobnica poratnih žrtava vansudskih pogubljenja. Kod prvog križa vijenac Veleposlanstva RH položila je gospođa Bariša Bošnjak. Pri povratku s procesije, pod vanjskim trijemom crkve Marijinog uznesenja, gradonačelnik Škofje Loke gospodin Draksler bio je pokrovitelj ručka za sve prisutne goste i uzvanike.
Tekst napisala: DBB

Predavanje prof. dr. Radovana Starca Stres i bolesti

U četvrtak 15. svibnja 2008. u Hrvatskom društvu Ljubljana slušali smo izuzetno zanimljivo predavanje o stresu, a održao ga je priznati slovenski kardiolog prof. dr. Radovan Starc. Ujedno je tim predavanjem predstavljena njegova knjiga pod naslovom Stres i bolesti (u slovenskom izvorniku: Stres in bolezni), koju je 2007. godine izdalo poduzeće Sirius A.P. bNa početku je predavača predstavila gospođa Zinka Somrak. Prof. dr. Radovan Starc liječnik je, specijalist interne medicine, kardiolog i primarius. Godine 1974. završio je studij medicine u Ljubljani. Na Kardiološkoj klinici Sveučilišnoga kliničkog centra Ljubljana zaposlen je od 1977. godine. Magistrirao je i doktorirao s područja invazivne kardiologije. Nakon specijalističkog ispita iz interne medicine stalno se dodatno usavršavao i predavao na međunarodnim kongresima u Sloveniji i u svijetu. Do 1982. god. radio je uglavnom na neinvazivnoj kardiologiji. Danas se bavi invazivnom kardiološkom dijagnostikom i operacijama na srcu. Sam ili kao suautor u Sloveniji i u svijetu objavio je oko 150 radova. U liječničkome poslu, koji radi nesebično i s puno ljubavi više od 30 godina, ističe da je najznačajniji neposredni kontakt s pacijentom i njegova sveukupna obrada.
Podnaslov knjige ukratko iznosi osnovna područja koja nam je dr. Starc predstavio na današnjem predavanju: Od stresa do pretilosti, povišenih razina masnoća u krvi, arterijske hipertenzije, depresije, srčanoga infarkta, moždanog udara i prerane smrti.

 


U suvremenome društvu na početku 21. stoljeća sve smo više izloženi nepovoljnim djelovanjima stresa koji nam prijete posvuda: na poslu, u obitelji, prometu… Stres je postao planetarni problem. Najčešće pogađa najaktivniji dio populacije mlađih i srednjih godina. Uzročnika stresa ima mnogo i sve im se teže odupiremo. Bombardiraju nas razne informacije, živimo sve užurbanije, sve vrijeme svima smo dostupni (mobilni telefoni, elektronička pošta) te nemamo dovoljno vremena za opuštanje i oporavak. Skloni smo zlouporabi kave, alkohola, cigareta, analgetika… Radimo po cijele dane, čak i preko vikenda i ne dopuštamo svome tijelu da se oporavi. Kod stresa nema emocionalne i socijalne podrške te sreće i zadovoljstva. Stres utječe na sva područja ljudskoga života: emocionalno, tjelesno, kognitivno, motivacijsko – na pamćenje, koncentraciju, usporava imunosni sustav, uzrokuje glavobolje i migrene, depresiju, nadražena crijeva, osteoporozu, aterosklerozu, srčani i moždani udar itd.
Dr. Starc svoje je predavanje koncipirao tako da je najprije iznio definicije stresa, koji ima nekoliko, i pritom uključio mišljenja liječnika različitih struka: kardiologa, psihijatara i drugih specijalnosti. Stres je naime i stručni problem. Iako uz riječ stres obično dobivamo negativnu konotaciju, on ponekad može biti i pozitivan te nas poticati na akciju, kreativnost i aktivnosti. Zatim je predavač predstavio biološke i psihološke uzročnike stresa te brojne bolesti uzrokovane stresom, od kojih neke na žalost imaju i tragične posljedice. Na kraju je iznio strategiju suočavanja sa stresom. Vidjeli smo više od 150 slajdova — od prikaza, slika, shema, grafikona do koronarografija učinjenih na stvarnim bolesnicima.
Žao nam je što ovom nadasve kvalitetnom predavanju velikoga stručnjaka dr. Starca nije prisustvovao veći broj članova Društva. Oni koji danas nisu mogli doći vjerojatno će moći nadoknaditi propušteno čitanjem knjige dr. Starca Stres i bolesti. Toplo preporučujemo!

Knjigu možete kupiti kod izdavača, odnosno u knjižarama.

Tekst napisala: Mila Vujević, prof.

Nastup Klape Lavanda u HDL

U četvrtak 8. svibnja 2008. članovi Hrvatskoga društva Ljubljana, njihovi prijatelji i istomišljenici odazvali su se pozivu predsjedništva HDL i prisustvovali koncertu Klape Lavanda koji se održao na Železnoj cesti 18 u Ljubljani. Okupilo se šezdesetak ljubitelja dobre pjesme, koji su na koncert došli i prije službenoga početka u 18.00 sati te u ugodnom razgovoru s nestrpljenjem čekali kada će začuti prve tonove mandolina i gitara te bogate glasove sedmorice članova Klape.Osim članova Hrvatskoga društva Ljubljana susretu su prisustvovali i članovi drugih hrvatskih društava iz Slovenije te Saveza hrvatskih društava. Jako nam je bilo drago što smo među sobom mogli pozdraviti i gospođu Dubravku Bariša-Bošnjak s Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sloveniji.

Klapa Lavanda svojim je izvedbama oduševila sve prisutne, a osobito Dalmatince, koje je s nostalgijom vratila na obale djetinjstva. Na programu su bile brojne dalmatinske klapske pjesme te klapski obrađene pjesme koje inače izvode Vinko Coce, Oliver Dragojević, Zlatan Stipišić Gibonni… Svi u publici rado su zapjevali s Klapom.

 

Dalmatinskim pjesmama Klapa Lavanda uveseljava svoje slušatelje već punih 13 godina, otkako su započeli s radom. Tada se okupilo nekoliko pjevača koji su djelovali u sklopu slovenskoga Željezničarskoga kulturnog društva Tine Rožanc iz Ljubljane. Željeli su se međutim posvetiti također i pjevanju dalmatinskih pjesama. Početak je bio težak jer je trebalo najprije naći notne i zvučne zapise, ali kad je krenulo, uspješni nastupi nizali su se jedan za drugim po cijeloj Sloveniji i naravno po Dalmaciji. Od 2001. godine Klapa Lavanda djeluje kao samostojna sekcija ŽKUD Tine Rožanc. Tijekom posljednjih godina Klapa je mijenjala sastav članova. Danas Klapa Lavanda djeluje u ovoj postavi: umjetnički voditelj Alfred Pišek, bas, mandolina; Tomaž Burnik, drugi tenor, mandola; Milan Capuder, bas; Primož Ilovar, drugi tenor, bas gitara; Martin Povalej, bariton, gitara; Predrag Sekulič, prvi tenor, mandolina; Armin Tomašič, prvi tenor. Predsjednica sekcije Klapa Lavanda unutar ŽKUD Tine Rožanc jest gospođa Jana Pišek.

Poslije uspješnoga koncerta Klape Lavanda svi okupljeni nastavili su ugodno druženje na domjenku uz dobro vino i zakusku, popričali s članovima Društva koje duže vremena nisu vidjeli, stekli nove prijatelje i uspostavljali srdačne kontakte.Svima nam je jako drago što je rad Hrvatskoga društva Ljubljana ponovno pokrenut. Današnji je susret bio samo jedan od brojnih koji će još uslijediti. Više o tome pročitajte u Obavijestima.

Članovi Društva zahvaljuju na požrtvovnosti gospodinu Petru Antunoviću, predsjedniku HDL i glavnome pokretaču Društva, te gospođi

Mirti Lučić, predsjednici IO HDL.
Tekst napisala: Mila Vujević, prof.

Nastup vokalno instrumentalne grupe “Lavanda” 20. studenog 2007.  u GOML-u u organizaciji HDL-a posvećen dalmatinskoj klapskoj pjesmi

 

U organizaciji Hrvatskog društva Ljubljana je u Kazalištu mladih priređen koncert grupe „Lavanda“ iz Ljubljane.
Ova vokalno-instrumentalna grupa, u gotovo dvosatnom programu, izvela je najpoznatije dalmatinske klapske pjesme, koje u njihovom višegodišnjem djelovanju čine glavninu repertoara i koje veoma uspješno izvode i njeguju.
Voditelj programa na početku je pozdravio brojnu publiku (oko 500 uzvanika) među kojima i predstavnike Veleposlanstva RH u Ljubljani, Dubravku Bariša Bošnjak i Maria Kezića.
Nadalje naglasio je kako je ovaj kulturni događaj posvećen susjednoj i prijateljskoj državi Hrvatskoj, dalmatinskoj pjesmi i prelijepom moru, a kojega Slovenci svakoga ljeta pohode  te vole gotovo jednako kao i sami Hrvati. Tom prigodom poslužio se, kako je sam istaknuo, riječima hrvatskog veleposlanika dr.Maria Nobila  koji je to u jednoj prigodi bio izjavio za slovenski tisak. Da je tomu tako, dodao je voditelj, pokazat će ljubljanska grupa Lavanda, iskazujući svoju ljubav prema Dalmaciji i moru pjesmom i glazbom.
S klapom  Lavanda nastupili su i njihovi gosti Cole Moretti, poznati slovenski pjevač zabavne glazbe, koji je zajedno s klapom izveo nekoliko pjesama Vinka Coce, te rock pjevač R. Ferenđa.  Na kraju koncerta voditelj je zamolio Maria Kezića, kulturnog atašea, da se obrati nazočnima. Kezić je zahvalio glazbenicima na izvarednom glazbenom ugođaju kojega su podarili mnogobrojnoj publici, čestitajući im na besprijekornoj izvedbi te rekavši kako bi uz bok dalmatinskim klapama mogli i oni nastupiti na Festivalu klapa u Omišu. U ime Veleposlanika te u svoje osobno ime zahvalio je Petru Antunoviću, inicijatoru ove kulturne manifestacije te je dodao kako i ovaj kulturni događaj potvrđuje i posvjedočuje koliko je snažno i čvrsto prijateljstvo između slovenskog i hrvatskog naroda te da ga doista ništa ne može oslabiti i pomutiti.

--->