Zagreb – Rođendan matice rođendan je i Hrvatskog iseljeničkog zbornika i tom prigodom u petak 12. veljače 2016. u sjedištu Hrvatske matice iseljenika svečano je predstavljen Zbornik 2016. prigodom 65. obljetnice osnutka.

Upravo toga dana 1951. godine održana je osnivačka skupština današnje Hrvatske matice iseljenika (tada nazvane Matice iseljenika Hrvatske). Nakon 65 godina došao je trenutak kada je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. Marin Knezović o svečanom danu Hrvatskih iseljenika rekao da su „i taj dan i djelatnost Hrvatske matice iseljenika toliko značajni koliko je vrijedan doprinos koji se s time pruža hrvatskoj kulturi i hrvatskoj baštini“. O značenju građe ovogodišnjega zbornika govorio je profesor dr. Božo Skoko: „odražava duh hrvatskoga iseljeništva i predstavlja jedno veliko veleposlanstvo Republike Hrvatske diljem svijeta“. Stoga moramo poraditi na stalnom sadržajnom spoju hrvatske matične države i iseljene Hrvatske, ali kod toga, kako ističe Skoko „treba otvoreno reći da domovina slabo poznaje dijasporu. Ohrabruje da novi premijer Orešković dolazi iz dijaspore. Ako na pravi način pristupimo tom potencijalu, možemo značajno obogatiti Hrvatsku, premda nove generacije nisu vične hrvatskome jeziku, ali imaju volju i potencijale koji mogu dragocjeno pomoći u daljem razvitku naše države Hrvatske“, rekao je profesor Skoko. Zbornik nam dolazi u elektroničko doba, ali kako kaže Skoko „nama treba analitički pristup i sačuvati ono najvrjednije za budućnost i zapravo zbog toga je vrijedan ovaj zbornik koji će kao takav vrijediti i u dalekoj budućnosti“. Skoko vidi „nove kreativne zamahe u Hrvatskoj matici iseljenika u očuvanju hrvatskoga identiteta“.

Docentica s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu dr. Marjeta Rajković Iveta dala je stručni prikaz jezičnih specifičnosti i vrijednosti učenja i primjene hrvatskoga jezika u iseljeništvu, o čemu je riječ u više članaka u Zborniku. Ti članci govore o znanstvenim djelatnostima na jezičnom i književnom području, što, kako je rekla Marjeta Rajković Iveta, čini zapravo skup vrlo vrijednih istraživanja u hrvatskoj znanosti i kulturi.

Spomenuta je riječ o Hrvatima kao manjinama koje u usporednici s manjima u Hrvatskoj imaju različit položaj koji traži i različit pristup u ostvarivanju svojega zasluženoga statusa. Zanimljiv je bio nastup mr. etn. Paule Gadža iz Argentine o gastronomiji Hrvata u Argentini. Ona je upoznala puno hrvatskih obitelji i razgovarala s njima te se uvjerila koliko je sačuvana tradicija hrvatskih jela i običaja uz jela, posebice za blagdane Božić i Uskrs, što se očitovalo i u restoranu „Dobar tek“ u Buenos Airesu. Argentinske Hrvate najviše vezuje obiteljska hrana, koja jača osjećaj zajedništva, ali kako kaže Paule Gadža, “gastronomija je vrijedna novih istraživanja jer se u hrani odražavaju hrvatski stoljetni običaji i identitet. U Argentini željno očekuju ovaj Zbornik“, zaključila je argentinska Hrvatica oduševljavajući sve nazočne, među kojima su bili i predstavnici Hrvatskoga sabora, vlade i predsjednice Hrvatske.

Urednica Vesna Kukavica govorila je o cjelinama sadržaja Zbornika 2016, koji predstavlja i krunu njezinoga novinarskoga i publicističkoga djela u Hrvatskoj matici iseljenika. Ona je uputila riječi zahvale svima koji su u tako „velikom broju došli na promociju ovoga Zbornika, posebice predstavnicima hrvatskih iseljenika. Vi, mladi doktori znanosti, ovoj ste publikaciji dali značajan suvremeni pečat i narativ u jezgrovitosti iskaza koji predstavlja Hrvata kao građanina svijeta s nepodijeljenom pripadnosti hrvatskoj naciji“, rekla je nadahnuto Vesna Kukavica, s izrazito optimističkim pogledom u budućnost kulturne, znanstvene i druge djelatnosti hrvatskih iseljenika. Razumljivo, najviše nazočnih predstavnika hrvatskih iseljenika došlo je iz susjednih i bližih europskih zemalja, premda je najviše riječi bilo o iseljeništvu u prekomorskim zemljama. Promocija Zbornika počela je pjesmom o Hrvatskoj („To je moja zemlja“), a završila arijom iz hrvatskoga mjuzikla „Jalta Jalta „ u izvođenju hrvatske umjetnice Barbare Othman.

Na ovoj svečanosti u Zagrebu sudjelovala je i delegacija Hrvatskoga društva Ljubljana, u kojoj su uz predsjednika Petra Antunovića bili Katica Špiranac i Milan Pavelić. Bila je to i prilika za susrete s čelnicima iseljeničkih organizacija Hrvata, među kojima i s Martinom Soptom, bivšim potpredsjednikom Hrvatskog svjetskog kongresa iz Toronta. Našu delegaciju primio je i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. Marin Knezović, kojemu je predsjednik Petar Antunović uručio primjerak glasila Klasje i pozvao ga u posjet Hrvatskom društvu Ljubljana.

Hrvatski iseljenički zbornik 2016. vrijedno je znanstveno-publicističko djelo, složeno u osam tematskih cjelina koje se sastoje od 32 samostalna autorska članka, na 356 stranica u prikazu iseljeničkoga stvaralaštva iz više od 20 država svijeta. Sadržaji tih članaka i njihove poruke svjedoče o inovativnoj dijaspori visokoobrazovanih, marljivih i uglednih ljudi. Čuli smo i jednu poticajnu frazu: da u kompleksu elektroničkih medija jezik više nije smetnja u razvijanju hrvatskoga identiteta. Bilo je to simpatično aludiranje Vesne Kukavica na prolazne jezičke teškoće sadašnjega hrvatskoga premijera i slične slučajeve javnih nastupa hrvatskih iseljenika. Kako je na tom susretu u Zagrebu rođena ideja o sudjelovanju Hrvatskoga društva Ljubljana u sljedećemu izdanju Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika, to se može očekivati skoro oblikovanje radne skupine koja će pripremiti aktualne teze za prikaz bitnih sadržaja i specifičnosti djelovanja hrvatskoga iseljeništva u Sloveniji.

Categories: Vijesti

--->