U dječjoj skupini Pčelice od početka veljače razgovarali smo o pokladama, pokladnim ludorijama i običajima. Izrađivali smo maske od papirnatih tanjura, a posjetili smo i pokladnu povorku u centru Ljubljane.

Pokladni običaji u Hrvatskoj

Poklade su razdoblje ludorija, maskiranja i neobičnog ponašanja. U većini hrvatskih krajeva pokladno ludovanje traje više dana, ponekad i tjedana, a završava obrednim kažnjavanjem pokladne lutke. Lutka simbolizira sve nedaće i zlo iz prethodne godine. Njezinim nestankom može se ući u novo razdoblje.

Lutka se zove Krnjo ili Krnja, Poklad, Pust ili Krnoval.

U Hrvatskoj postoji više naziva za razdoblje maskiranja: karneval, poklade, maškare, mesopust i fašnik.

U našim krajevima pokladna su okupljanja i ophodi vrlo živi. Posebno su slikoviti oni u Samoboru, Kaštelima, Novom Vinodolskom, Viškovu i na Lastovu. Najpoznatiji i najveći karneval je u Rijeci.

 Zvončari

Zvončare smatraju najznačajnijim pripadnicima stare stočarske magije u Hrvatskoj. Zvonjavom tjeraju zle sile zime i mraka. Buku proizvode hodajući u povorci u parovima te se u određenom ritmu međusobno guraju.

Na glavi imaju posebno stilizirane maske – čudne životinjske glave s crvenim isplaženim jezikom i rogovima. Odjeveni su u bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava. U rukama imaju baltu ili bačuku, stilizirani buzdovan.
Poznati su daleko izvan regionalnih granica. Ujedno su i najbolji čuvari folklornih tradicija, svog zavičajnog identiteta Halubja i Kastavštine.
Stalni su sudionici međunarodnog Riječkog karnevala, najvećeg u Hrvatskoj i jednog od najpoznatijih u Europi.

 Buše

Strašne buše iz Baranje imaju na glavi masku: krpu, izrađenu od komada platna s crnim izrezima za oči i usta, ili larfu, drvenu obrazinu na kojoj su pričvršćeni životinjski rogovi. Usto su buše nosile drveni štap i pravile buku zvonom. O zvončarima s Kastavštine i o bušama predaja kaže kako su odjenuli životinjske kože i maske te uz buku istjerali Turke.

Običaji

Tko bi na pokladni utorak prije izlaska sunca pojeo prosenu kašu s krvavicom, vjerovao je da će do kraja godine živjeti u blagostanju.

Tko bi na poklade u podne pojeo krvavice s kiselim kupusom, spasio se buha.

Kako bi se unaprijed spriječila ljetna sunčanica, na pokladni utorak treba piti mlijeko.

Onaj tko na taj dan pije samo vodu, te se godine zaštitio od komaraca.

Ako na pokladni utorak zasniježi, te će godine bogato roditi šljive.

Ako maškarama ne ponudite slatkiše kad dođu na vrata, pratit će vas nesreća.

 

POKLADNE BROJALICE

 

U okolici Zagreba

Mi smo male maske

Došle smo iz Jaske

Dajte nam novčić, dva

Da ne pjevamo badava

 

Hrvatsko zagorje

Danas je fašnik
Najljepši je dan
Dajte nam nešto
Pa idemo van.

 

Hrvatsko primorje

Dajte nam jaja i sira da imate mira!

 

Slavonija

Poklade su, poklade su

Milo janje moje

Barem da su, barem da su

U godini troje…

 

U Dubrovniku

Dobar večer ‘ko je kući
pomoga vam svemogući.
Mi smo došli kolendavat,
vašem domu hvale davat.

Categories: Sekcije, Vijesti

--->